{"id":869,"date":"2021-11-21T21:48:12","date_gmt":"2021-11-21T21:48:12","guid":{"rendered":"http:\/\/radiopaprika.com\/?p=869"},"modified":"2021-11-21T21:48:12","modified_gmt":"2021-11-21T21:48:12","slug":"analize","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radiopaprika.com\/?p=869","title":{"rendered":"ANALIZE"},"content":{"rendered":"<div class=\"article-title-holder\">\n<h1 class=\"vijesti-text-parsed title\">Je li delta posljednja &#8220;supervarijanta&#8221; korone?<\/h1>\n<div class=\"article-info flex\">\n<div class=\"author-holder\"><span class=\"author\">Index Vijesti<\/span><span class=\"time \"><time datetime=\"2021-11-21 16:09:00\">Prije 7 sati<\/time><\/span><\/div>\n<div class=\"social-holder flex\">\n<div class=\"fb-share-button fb-share fb_iframe_widget\" data-href=\"https:\/\/www.index.hr\/clanak.aspx?id=2319964\" data-layout=\"button_count\" data-size=\"small\"><\/div>\n<div class=\"other\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"top-part flex\">\n<div class=\"left-part\">\n<figure class=\"img-container\">\n<div class=\"img-holder\"><img decoding=\"async\" class=\"img-responsive\" src=\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/indexnew.s3.index.hr\/daf2d5ed-e77d-4f5e-8fa5-3db12ee6878f.jpg?width=765&amp;height=400\" alt=\"Je li delta posljednja &quot;supervarijanta&quot; korone?\" \/><\/div><figcaption class=\"main-img-desc clearfix\"><span class=\"credits\">Foto: Shutterstock<\/span><\/figcaption><\/figure>\n<div class=\"content-holder\">\n<div class=\"text-holder\">\n<div class=\"text vijesti-link-underline\">\n<p>SVAKI tjedan skupina epidemiologa na sjeveroistoku Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava uklju\u010duje se u Zoom poziv koji je u potpunosti posve\u0107en raspravi o posljednjim naznakama novih sojeva covida-19 koji se pojavljuju diljem svijeta.<\/p>\n<p>&#8220;To je poput vremenske prognoze. Neko\u0107 se\u00a0govorilo o gama soju ovdje ili alfa soju ondje, a sada je sve samo delta&#8221;, za\u00a0<a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/world\/2021\/nov\/21\/is-delta-the-last-covid-super-variant\" target=\"_blank\">The Guardian<\/a>\u00a0govori William Hanage, epidemiolog na Harvard TH Chan \u0161koli javnog zdravlja.<\/p>\n<p>Otkako je prvi put otkrivena u Indiji u prosincu 2020. godine, delta varijanta SARS-CoV-2 virusa postala je toliko sveprisutna da se lako moglo pretpostaviti kako je neko\u0107 brza evolucija virusa zamijenjena stanjem mirovanja.<\/p>\n<p>Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 99.5 posto svih genomskih sekvenci covida-19 prijavljenih u javne baze podataka sada se odnosi na delta soj.<\/p>\n<h3>Iako se novi sojevi pojavljuju, gotovo su identi\u010dni delta soju<\/h3>\n<p>Iako se novi sojevi nastavljaju pojavljivati, kao \u0161to su\u00a0nedavni soj AY. 4.2 ili varijanta delta plus u Velikoj Britaniji, za koju znanstvenici procjenjuju da je od 10 do 15 posto zaraznija, iako za to jo\u0161 nema preciznih podataka, oni su gotovo identi\u010dni delta soju, osim ponekih manjih mutacija. Hanage ih je po\u010deo nazivati deltinim unucima.<\/p>\n<p>&#8220;Ima prili\u010dno delta plusa, ali nije bitno zarazniji&#8221;, isti\u010de Hanage. Ali razlog zbog kojeg Hanage i njegovi kolege jo\u0161 uvijek svaki tjedan skeniraju baze podataka kao \u0161to su Pangolin i Nextstrain, jest poku\u0161ati predvidjeti \u0161to bi se sljede\u0107e moglo pojaviti. Je li delta stvarno zavr\u0161nica covida-19 ili se u budu\u0107nosti nazire ne\u0161to jo\u0161 zlokobnije? To je pitanje na koje nitko nije u potpunosti siguran u odgovor.<\/p>\n<p>Jedna je mogu\u0107nost da \u0107e nakon po\u010detnih dramati\u010dnih skokova u svom genetskom slijedu, koji je doveo do alfe, a zatim i delte, virus SARS-CoV-2 sada polako i postojano mutirati\u00a0te se na kraju pomaknuti izvan dosega trenuta\u010dnih cjepiva, ali tek kroz mnogo godina. Dok se znanstvenici trude istaknuti da su njihova predvi\u0111anja uglavnom utemeljena na naga\u0111anjima, neki to smatraju najvjerojatnijim ishodom.<\/p>\n<h3>Profesor s Cambridgea: 80 posto sam siguran da \u0107e se pojaviti jo\u0161 jedan ovakav &#8220;supersoj&#8221;. Pitanje je kada<\/h3>\n<p>&#8220;Predvi\u0111am da je evolucija koju \u0107emo vidjeti vi\u0161e ono \u0161to nazivamo antigenskim pomakom, gdje virus postupno evoluira kako bi pobjegao imunolo\u0161kom sustavu. Za gripu i druge koronaviruse koje prili\u010dno dobro poznajemo, potrebno je oko 10 godina da virus nakupi dovoljno promjena da ga antitijela u krvi vi\u0161e ne prepoznaju&#8221;, ka\u017ee Francois Balloux, direktor UCL Genetics Institutea.<\/p>\n<p>Ali alternativa je iznenadna pojava potpuno novog soja, s novim i bitno druk\u010dijim mogu\u0107nostima prijenosa, virulencijom ili imunoevazivnosti. Ravi Gupta, profesor klini\u010dke mikrobiologije na Sveu\u010dili\u0161tu Cambridge, ove sojeve naziva &#8220;supersojevima&#8221; i ka\u017ee da je 80 posto siguran da \u0107e se pojaviti jo\u0161 jedan takav. Pitanje je kada.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/indexnew.s3.index.hr\/a1c12ba2-d87c-4bf6-8c8f-ec3d6578b8ce.jpg?v1\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>&#8220;Trenuta\u010dno imamo pandemiju delta soja. Ova nova delta plus varijanta je relativno slaba u usporedbi sa stvarima o kojima govorim. Ima dvije mutacije iz delta soja, ne mislim da su toliko zabrinjavaju\u0107e i nije u velikoj mjeri uzela maha u drugim zemljama. Ali neizbje\u017eno je da \u0107e u sljede\u0107e dvije godine postojati jo\u0161 jedna zna\u010dajna varijanta koja \u0107e se natjecati s deltom i mo\u017eda \u0107e je nadma\u0161iti&#8221;, ka\u017ee Gupta.<\/p>\n<h3>Kako se pojavljuju &#8220;supersojevi&#8221;?<\/h3>\n<p>Postoji nekoliko na\u010dina na koje se takav soj mo\u017ee pojaviti. Tijekom druge polovice 2020. godine epidemiolozi su po\u010deli opa\u017eati znakove zabrinjavaju\u0107eg fenomena poznatog kao virusna rekombinacija, u kojoj su razli\u010dite verzije SARS-CoV-2 virusa izmjenjivale mutacije i spajale se kako bi stvorile potpuno novi soj.<\/p>\n<p>Sre\u0107om, Gupta ka\u017ee da se rekombinacija ne \u010dini tako \u010desta, ali ostaje kao jedan od izvora nove supervarijante, osobito u dijelovima svijeta gdje je zna\u010dajan dio populacije i dalje necijepljen, a virusni sojevi mogu slobodno cirkulirati. &#8220;Sad kad je delta u velikoj mjeri klju\u010dni virus, to je postalo manje vjerojatno. Ali postoje veliki dijelovi planeta koje ne uzorkujemo i ne znamo \u0161to se doga\u0111a. Dakle, to je vrlo realna mogu\u0107nost&#8221;, govori Gupta za The Guardian.<\/p>\n<p>Druga mogu\u0107nost je niz velikih mutacija, koje rezultiraju znatno pobolj\u0161anom verzijom delte ili ne\u010dim bitno druga\u010dijim. Smatra se kako postoji zna\u010dajan prostor da se to dogodi. &#8220;Dok su posljednje varijante samo verzije delta soja, virus ima ogroman potencijal za razvoj u budu\u0107nosti. Mogu se razviti slo\u017eenije mutacije, s istovremenim mutacijama na vi\u0161e od jedne pozicije, \u0161to mo\u017ee biti problemati\u010dnije&#8221;, ka\u017ee Gideon Schreiber, profesor biomolekularnih znanosti na Weizmann Institutu za znanost u Izraelu.<\/p>\n<p>Posljednjih tjedana pojavila se zabrinutost da bi uporaba novih antivirusnih tableta, posebice Merckovog molnupiravira, mogla pridonijeti tome aktivnim poticanjem razvoja virusa SARS-CoV-2. Molnupiravir djeluje tako da ometa sposobnost virusa da se replicira, zasipaju\u0107i njegov genom mutacijama sve dok se vi\u0161e ne mo\u017ee razmno\u017eavati. Neki virolozi su tvrdili da pre\u017eivljavanje bilo kojeg od ovih virusnih mutanata i njegovo \u0161irenje teoretski moglo potaknuti porast novih sojeva.<\/p>\n<p>Drugi priznaju da to vrijedi pratiti, ali i da\u00a0nije dovoljno zabrinjavaju\u0107e da bi se te\u0161ko bolesnim pacijentima uskratilo lijek koji bi mogao spasiti \u017eivot.<\/p>\n<h3>&#8220;Problem je stalno visoka stopa zaraze&#8221;<\/h3>\n<p>Gupta ka\u017ee da postoji ve\u0107i problem, onaj koji bi mogao dovesti do stvaranja supervarijante, a to je stalno visoka stopa zaraze u zemljama kao \u0161to je Velika Britanija, zbog sposobnosti delta soja da se prenosi me\u0111u cijepljenim\u00a0pojedincima.<\/p>\n<p>&#8220;\u0160to je vi\u0161e dnevnih infekcija, to je ve\u0107a \u0161ansa da postoji pacijent X\u00a0koji \u0107e se zaraziti, a njegove T-stanice nisu dovoljno jake da izlije\u010de infekciju, jer su imunosupresirane. Dakle, na kraju takav pacijent ima infekciju tijekom nekoliko dana, ima neka antitijela, jer se razvio djelomi\u010dni odgovor na cjepivo i virus ih nau\u010di izbje\u0107i i onda se to po\u010dne \u0161iriti&#8221;, isti\u010de Gupta.<\/p>\n<p>Po\u010detkom ove godine\u00a0Gupta je objavio rad koji je pokazao da bi se ovaj proces mogao dogoditi kod te\u0161ko bolesnih pacijenata kojima je davana plazma rekonvalescenata napunjena antitijelima, koj\u00a0ubijaju viruse. Budu\u0107i da njihov imunolo\u0161ki sustav jo\u0161 uvijek nije mogao uni\u0161titi virus, nau\u010dio je mutirati oko tih antitijela. Naga\u0111alo se da je ra\u0161irena upotreba rekonvalescentne plazme u ranoj pandemiji bila odgovorna za pojavu varijanti.<\/p>\n<p>&#8220;Ne znamo zasigurno, ali kori\u0161teno je puno plazme i to je potencijalno bio jedan od pokreta\u010da sojeva. Koristilo se to vrlo \u0161iroko u Brazilu, Indiji, Velikoj Britaniji i SAD-u i sve su te zemlje imale svoje vlastite sojeve&#8221;, rekao je Gupta.<\/p>\n<h3>Kako bi nova supervarijanta mogla izgledati?<\/h3>\n<p>Epidemiolozi sada poku\u0161avaju modelirati kako bi nova supervarijanta mogla izgledati. Dosad su glavne transformacije u virusu pomogle pove\u0107anju njegove prenosivosti. Hanage obja\u0161njava da je jedan od razloga za\u0161to je delta soj imao takav utjecaj taj \u0161to raste iznimno brzo unutar ljudskih stanica, prije nego \u0161to imunolo\u0161ki sustav krene u akciju. Kao rezultat toga, ljudi zara\u017eeni deltom nose otprilike 1200 puta vi\u0161e virusnih \u010destica u nosu u usporedbi s izvornim sojem SARS-CoV-2 virusa i razviju simptome dva do tri dana prije.<\/p>\n<p>To je rezultat prirodne selekcije. Stalno se stvaraju razli\u010dite kopije virusa, ali one koje su pre\u017eivjele i postale dominantnije su one koje su sposobnije zaraziti nove ljude. Me\u0111utim, u zemljama poput Velike Britanije, gdje se udio necijepljenog stanovni\u0161tva smanjuje, to bi se moglo po\u010deti mijenjati. Sojevi koji mogu zaobi\u0107i antitijela vjerojatno \u0107e postati dominantniji, \u010dine\u0107i sljede\u0107u supervarijantu daleko uspje\u0161nijom u izbjegavanju barem nekih dijelova imunolo\u0161kog odgovora.<\/p>\n<p>&#8220;Sojevi virusa koji na kraju pre\u017eive i postaju dominantni variraju ovisno o tome u kojoj ste fazi pandemije. Dosad je virusu bilo mnogo va\u017enije da se u\u010dinkovito prenosi na preostalu skupinu neza\u0161ti\u0107enih ljudi. Ali o\u010dekuje se da \u0107e se to sada promijeniti&#8221;, ka\u017ee Hanage za The Guardian.<\/p>\n<h3>Epidemiolozi: Oslanjanje samo na cjepiva nije dovoljno<\/h3>\n<p>Iako ovo mo\u017ee zvu\u010dati pomalo zastra\u0161uju\u0107e, nisu sve vijesti lo\u0161e. Budu\u0107i da su cjepiva protiv covida-19 osmi\u0161ljena imaju\u0107i na umu evoluciju virusa, epidemiolozi ne o\u010dekuju da \u0107e ih neka nova supervarijanta u\u010diniti potpuno beskorisnima, stoga je vrlo malo vjerojatno da \u0107e dovesti do velikih ozbiljnih epidemija, poput ove u posljednje dvije godine.<\/p>\n<p>Osim toga, razvijena je druga generacija cjepiva protiv covida-19. Novavax se nada da \u0107e dobiti regulatorno odobrenje za svoje cjepivo u sljede\u0107ih nekoliko mjeseci, a o\u010dekuje se da \u0107e mnogo vrsta cjepiva do\u0107i na tr\u017ei\u0161te do 2023. godine. Svi proizvo\u0111a\u010di poduzimaju vlastite korake u borbi protiv potencijalnih budu\u0107ih sojeva.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/indexnew.s3.index.hr\/2e56048e-cd8b-43f3-9f6d-62ac6a475358.jpg?v1\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Prema Karin Jooss, izvr\u0161noj potpredsjednici i voditeljici istra\u017eivanja i razvoja u ameri\u010dkoj farmaceutskoj tvrtki Gritstone, koja ima drugu generaciju cjepiva protiv covida-19 u prvoj fazi klini\u010dkih ispitivanja, kompanije sekvenciraju sve postoje\u0107e sojeve virusa SARS-CoV-2 i nastoje generirati neutraliziraju\u0107a antitijela protiv dijelova virusa koji su ostali sa\u010duvani izme\u0111u svih tih sojeva.<\/p>\n<h3>&#8220;Treba ograni\u010diti broj prilika koje virus ima za mutaciju i \u0161irenje&#8221;<\/h3>\n<p>No, epidemiolozi tako\u0111er vjeruju da oslanjanje samo na cjepiva nije dovoljno. Gupta ka\u017ee da \u010dak i dok poku\u0161avamo prona\u0107i su\u017eivot s covidom-19, i dalje trebaju postojati neka ograni\u010denja kako bi se suzbilo \u0161irenje virusa i smanjio broj prilika da mutira.<\/p>\n<p>&#8220;U ovom trenutku je broj slu\u010dajeva toliko velik da je puno bolje sprije\u010diti nove infekcije. Drugim rije\u010dima, ne bismo se smjeli kretati bez maski u gu\u017evi te u zatvorenim prostorima, iako je to te\u0161ko izvedivo. Ako pogledate sojeve koje smo dosad imali, svi su se pojavili u zemljama s vrlo visokim i nekontroliranim prijenosom, u Indiji, Velikoj Britaniji i Brazilu. Postoji razlog za\u0161to nismo \u010duli za singapursku ili ju\u017enokorejsku varijantu&#8221;, rekao je Gupta.<\/p>\n<p>To je stajali\u0161te s kojim se sla\u017eu mnogi njegovi kolege.<\/p>\n<p>&#8220;Treba ograni\u010diti broj prilika koje virus ima za mutaciju i \u0161irenje. S prirodnom selekcijom imamo najkreativniju silu za koju znamo kada je u pitanju rje\u0161avanje problema. I zato se nikada ne bih kladio protiv toga. O\u010dekujemo da \u0107e se virus nastaviti razvijati&#8221;, zaklju\u010dio je Hanage.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"article-report-container\">\n<div class=\"article-report-trigger\" data-article-id=\"2319964\">Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"js-article-promo-holder\"><\/div>\n<div class=\"ad-container\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Je li delta posljednja &#8220;supervarijanta&#8221; korone? Index VijestiPrije 7 sati Foto: Shutterstock SVAKI tjedan skupina epidemiologa na sjeveroistoku Sjedinjenih Ameri\u010dkih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":870,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/869"}],"collection":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=869"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/869\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":871,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/869\/revisions\/871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}