{"id":1473,"date":"2024-03-09T05:45:14","date_gmt":"2024-03-09T05:45:14","guid":{"rendered":"https:\/\/radiopaprika.com\/?p=1473"},"modified":"2024-03-09T05:45:14","modified_gmt":"2024-03-09T05:45:14","slug":"da-li-ove-analize-i-tabele-podsecaju-na-srbiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radiopaprika.com\/?p=1473","title":{"rendered":"Da li ove analize i tabele podse\u0107aju na Srbiju ?"},"content":{"rendered":"\n

Sve je vi\u0161e slu\u010dajeva nasilja nad \u017eenama i femicida. “Postaje sve brutalnije”<\/h1>\n\n\n\n
\"\"\/<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Pi\u0161e: Matea \u010celebija<\/a><\/p>\n\n\n\n

21:15, 08. o\u017eujka 2024.<\/p>\n\n\n\n

\"Sve
Pokojne Mihaela Berak (lijevo) i Kristina Krupljan (desno)Foto: Privatni albumi<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

FEMICID je ozbiljan problem u svijetu. Prema podacima Ujedinjenih naroda, svake godine prosje\u010dno 66.000 \u017eena bude nasilno ubijeno u svijetu, od kojih su pribli\u017eno njih 17 posto \u017ertve namjernih ubojstava. Samo u 2022. godini broj ubijenih \u017eena i djevoj\u010dica u svijetu iznosio je gotovo 89.000.<\/p>\n\n\n\n

I Hrvatska svake godine svjedo\u010di brutalnim ubojstvima \u017eena, ponajvi\u0161e onih koje su ubili njihovi tada\u0161nji ili biv\u0161i supruzi. Dio po\u010dinitelja prethodno je bio prijavljivan za nasilje i prijetnje te su imali zabranu prilaska, ali tragedije svejedno nisu izbjegnute pa se postavlja pitanje koliko su \u017ertve nasilja u Hrvatskoj zapravo za\u0161ti\u0107ene i jesu li se ovakvi slu\u010dajevi mogli izbje\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Ovo su samo neki od primjera najokrutnijih ubojstava \u017eena u Hrvatskoj. Uglavnom su ih ubili partneri<\/h3>\n\n\n\n

Okrutno ubojstvo, i to \u010dak dvije \u017eene, dogodilo se koncem pro\u0161le godine u Velikoj Gorici, kada je mu\u0161karac iz pu\u0161ke ubio suprugu i majku, a onda i sebe. Biv\u0161i mehani\u010dar Zvonimir D. je u obiteljskoj ku\u0107i prvo ubio majku, a potom je krenuo za suprugom s pu\u0161kom u ruci, koju je, kako je objavila policija, ilegalno posjedovao. Bili su to osmi i deveti femicid u 2023. godini. <\/p>\n\n\n\n

Nekoliko mjeseci ranije Hrvatsku je potresao slu\u010daj ubojstva studentice iz Osijeka Mihaele Berak, koju je u svom stanu hicem iz slu\u017ebenog pi\u0161tolja ubio mladi policajac Marko Sma\u017eil.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/
Mihaela Berak; Foto: Privatni album <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Sma\u017eil je sam prijavio njezinu smrt, isprva tvrde\u0107i da se ubila. Osje\u010dka je policija utvrdila da se radi o ubojstvu iz nehaja, odnosno ubojstvo je policija okarakterizirala kao bla\u017ee kazneno djelo dovo\u0111enja u opasnost op\u0107eopasnom radnjom ili sredstvom. No, istog dana Dr\u017eavno je odvjetni\u0161tvo prekvalificiralo slu\u010daj u ubojstvo koje je Sma\u017eil po\u010dinio namjerno.<\/p>\n\n\n\n

Sma\u017eil je u zatvoru, a uskoro mu kre\u0107e su\u0111enje. U me\u0111uvremenu su iz DORH-a Indexu potvrdili da ne\u0107e istra\u017eivati osje\u010dku policiju, \u010diji je \u0161ef Krunoslav Pata\u010da u nekoliko navrata branio zaklju\u010dak policijskog krim-istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Izbo \u017eenu 20 puta u 16 sekundi<\/h3>\n\n\n\n

U studenom 2021. godine dogodilo se okrutno ubojstvo kada je u trgova\u010dki lanac u Splitu u\u0161etao \u017deljko \u0110eki\u0107, koji je prvo verbalno napao svoju biv\u0161u partnericu, koja je u to vrijeme slagala artikle na police. Potom ju je no\u017eem napao i izbo 20 puta u 16 sekundi, sve dok ga do dolaska policije nisu zaustavili za\u0161titar te kupci koji su se na\u0161li u trgovini.<\/p>\n\n\n\n

U du\u0107anu je prona\u0111en i no\u017e kojim je prodava\u010dica ubijena, a jedna od o\u010devitkinja kazala je kako je \u0110eki\u0107 u vrijeme dok je napadao biv\u0161u partnericu vikao kako mu tri mjeseca nije dala vidjeti dijete.<\/p>\n\n\n\n

Zbog te\u0161kog ubojstva biv\u0161e partnerice Vesne Peri\u0161i\u0107, \u017deljko \u0110eki\u0107 pravomo\u0107no je osu\u0111en na 35 godina zatvora. Visoki kazneni sud mu je smanjio kaznu za tri godine, na 35 godina, obrazla\u017eu\u0107i da je kazna “primjerenija njegovim osobnim prilikama”. \u0110eki\u0107 je godinama partnericu iskori\u0161tavao i prijetio joj stavljaju\u0107i joj no\u017e pod grlo. Nije se mogao pomiriti s tim da je Peri\u0161i\u0107 sa sinom napustila njihovo zajedni\u010dko ku\u0107anstvo i oti\u0161la k svojoj obitelji u Dugopolje.<\/p>\n\n\n\n

Ubio biv\u0161u djevojku koja je bila trudna. Izbo ju 80 puta<\/h3>\n\n\n\n

Jedna od najpoznatijih tragedija dogodila se 2017. godine, kada je 22-godi\u0161nji David Kom\u0161i\u0107 80 puta izbo biv\u0161u djevojku Kristinu Krupljan, koja je u to vrijeme bila trudna s drugim mu\u0161karcem. Vrhovni sud potvrdio je, kao sud u tre\u0107em stupnju, u sije\u010dnju 2020. godine pravomo\u0107nu kaznu od 25 godina zatvora Davidu Kom\u0161i\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/
Kristina Krupljan; Foto: Privatni album<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Sud je naglasio da je \u017ertva trpjela intenzivne bolove, muku, strah i patnju te pru\u017eala gr\u010devit otpor. Uz to, sud je nadodao da je Kom\u0161i\u0107 sa \u017ertvom, koja je bila trudna s drugim mu\u0161karcem i koja je htjela prekinuti ljubavnu vezu s optu\u017eenikom, ranije bio u intimnoj vezi i da je \u017ertvu i ranije verbalno te fizi\u010dki maltretirao.<\/p>\n\n\n\n

Pravobraniteljica: Raste porast prijava kaznenih djela obiteljskog nasilja<\/h3>\n\n\n\n

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Vi\u0161nja Popovi\u0107 je jo\u0161 2017. godine osnovala Femicide Watch, promatra\u010dko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slu\u010dajeva ubojstava \u017eena i izvje\u0161tavanje. Radnu skupinu ovog tijela, uz pravobraniteljicu, \u010dine predstavnice i predstavnici Ravnateljstva policije, Ministarstva pravosu\u0111a i uprave, Visokog prekr\u0161ajnog suda, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i predstavnici organizacija civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova isti\u010de da je posebnu pozornost posvetila ovim slu\u010dajevima zbog trenda zna\u010dajnog porasta prijava kaznenih djela obiteljskog nasilja i me\u0111u bliskim osobama u desetogodi\u0161njem razdoblju. \u0160to se ti\u010de ubojstava \u017eena ili femicida, sustavno pra\u0107eno razdoblje je od 2017. godine.<\/p>\n\n\n\n

Evo \u0161to ka\u017ee statistika<\/h3>\n\n\n\n

Prema podacima MUP-a, u 2023. godini u Hrvatskoj su zabilje\u017eena 23 ubojstva, odnosno \u010detiri manje nego 2022. i sedam manje nego 2021. godine, od \u010dega je ukupno devet ubijenih \u017eena, odnosno \u010detiri manje nego 2022. i \u0161est manje nego 2021. godine, od kojeg broja su njih \u0161est ubili biv\u0161i ili sada\u0161nji intimni partneri. <\/p>\n\n\n\n

\u201cPrema navedenim podacima, vidljivo je da je i u 2023. godini nastavljen ukupni pad broja ubojstava, koji bilje\u017eimo od 2020. godine\u201d, kazala nam je pravobraniteljica.  Isti\u010de da preko 50 posto tih \u017eena \u017eivot okon\u010daju bliske osobe, uklju\u010duju\u0107i sada\u0161nje i biv\u0161e intimne partnere.<\/p>\n\n\n\n

\u201cOvakav negativan stabilan trend ubojstava \u017eena me\u0111u bliskim osobama uklapa se zapravo u generalni trend brutalizacije nasilja prema \u017eenama, koji je ve\u0107 istaknut kao izrazito nepovoljan trend i posljedica je uglavnom neu\u010dinkovitog sustava suzbijanja nasilja prema \u017eenama\u201d, kazala je Indexu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Glede navedenih statisti\u010dkih pokazatelja, pravobraniteljica ka\u017ee da ve\u0107 godinama upozorava da je kroz analizu slu\u010dajeva ubojstava \u017eena nesporno utvr\u0111eno da se kod raskida nasilni\u010dkih veza, izlo\u017eenosti prijetnjama ubojstvom i\/ili \u010dak prijetnjama partnera samoubojstvom, prisutnosti alkoholizma, posesivnosti, ljubomore, prisilne kontrole, posjedovanja oru\u017eja i sli\u010dnih karakteristika prete\u017eito mu\u0161karaca u vezama, radi o rizi\u010dnim faktorima femicida najvi\u0161eg stupnja.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMe\u0111utim, istovremeno nadle\u017ena tijela, odnosno policija, DORH i pravosu\u0111e, pa \u010dak ponekad i najbli\u017ea obiteljska okolina \u017ertava, vrlo rijetko ove signale shva\u0107aju kao klju\u010dne alarme za u\u010dinkovitu za\u0161titu \u017ertve, brz progon i strogo ka\u017enjavanje po\u010dinitelja, odnosno odre\u0111ivanje drugih raspolo\u017eivih zakonskih mjera za spre\u010davanje femicida\u201d, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Iako je borba protiv femicida u Hrvatskoj jo\u0161 u \u2018povojima\u2019, na \u0161to ukazuje prvenstveno nemo\u0107 sustava da na vrijeme prepozna i u svoj rad integrira opisane rizi\u010dne okida\u010de za femicide, pravobraniteljica nagla\u0161ava kako je policija u tom smislu napravila zna\u010dajne iskorake, dok su korak prema tje\u0161njoj suradnji s drugim nadle\u017enim tijelima i stvarnoj procjeni rizika za \u017ertve pokazale i odre\u0111ene podru\u010dne slu\u017ebe hrvatskih zavoda za socijalni rad.<\/p>\n\n\n\n

\u201cPolicija je razvila Obrazac rizi\u010dnih faktora za ponavljanje nasilni\u010dkog pona\u0161anja koji sukladno uputi Glavnog ravnatelja policije svi policijski slu\u017ebenici\/ce primjenjuju od 1. studenoga 2022., uz obvezu dostavljanja ispunjenog obrasca nadle\u017enom pravosudnom tijelu \u2013 prekr\u0161ajnom sudu, odjelu ili dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu kao prilog optu\u017enom prijedlogu, odnosno kaznenoj prijavi.<\/p>\n\n\n\n

Prema dostavljenim informacijama iz MUP-a, obrazac su policijski slu\u017ebenici i slu\u017ebenice temeljne i kriminalisti\u010dke policije du\u017eni popuniti u slu\u010dajevima nasilni\u010dkih pona\u0161anja na \u0161tetu bliskih osoba ili \u010dlanova obitelji te u slu\u010dajevima nasilja nad \u017eenama. Policija isti\u010de kako je obrazac rezultat trinaestogodi\u0161njeg pra\u0107enja ubojstava bliskih osoba i \u017eena u Hrvatskoj te da je nastao na temelju prou\u010davanja spisa, znanstvene literature, analize obrazaca procjene rizika koje koriste policije drugih dr\u017eava\u201d, kazala nam je. <\/p>\n\n\n\n

\u201cKontinuirano raste broj kaznenih djela nasilni\u010dkih pona\u0161anja u obitelji i me\u0111u bliskim osobama\u201d<\/h3>\n\n\n\n

No, napominje kako je istovremeno glavni zabilje\u017eeni trend zadnjih skoro deset godina kontinuirani rast broja kaznenih djela nasilni\u010dkih pona\u0161anja u obitelji i me\u0111u bliskim osobama te pad broja prekr\u0161ajnih djela u istom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

Naime, broj kaznenih djela se u razdoblju od osam godina utrostru\u010dio. Od 2000 evidentiranih djela u 2015. godini, do\u0161lo se na preko 8000 ovakvih djela u 2023. godini, dok se broj prekr\u0161ajnih djela nasilni\u010dkih pona\u0161anja u obitelji istovremeno i u istom razdoblju prakti\u010dki prepolovio, sa skoro 14.000 u 2015. na ispod 8000 u 2023. godini. <\/p>\n\n\n\n

U 2023. godini je, prvi put otkad se prati statistika nasilja nad \u017eenama i me\u0111u bliskim osobama, broj evidentiranih kaznenih djela pretekao broj evidentiranih prekr\u0161aja, odnosno prekr\u0161aja nasilja u obitelji je zabilje\u017eeno 7675, a kaznenih djela me\u0111u bliskim osobama 8460. <\/p>\n\n\n\n

\"\"\/
Foto: Index <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cNavedeni vi\u0161egodi\u0161nji trend pada broja prijavljenih po\u010dinitelja i broja \u017ertava nasilja u obitelji u podru\u010dju prekr\u0161ajnopravne za\u0161tite, uz vi\u0161egodi\u0161nji i kontinuirani porast slu\u010dajeva u podru\u010dju kaznenopravne za\u0161tite, upu\u0107uje na zaklju\u010dak na koji pravobraniteljica ve\u0107 godinama upozorava, a to je da na\u0161 sustav borbe protiv nasilja prema \u017eenama i u obitelji zapravo nije ustrojen na na\u010din da u\u010dinkovito adresira i uklanja uzroke nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, ve\u0107 se isklju\u010divo oslanja na adresiranje posljedica nasilja kroz penalnu politiku i ka\u017enjavanje. <\/p>\n\n\n\n

U prilog navedenim tvrdnjama svakako idu, primjerice, istaknute velike brojke novoevidentiranih slu\u010dajeva kaznene prirode u 2022. godini i istovremeno vrlo niske brojke novih sudskih predmeta otvorenih po navedenim evidentiranim slu\u010dajevima u istoj godini, iako 2023. godina nije jo\u0161 analizirana.<\/p>\n\n\n\n

Pravosu\u0111e o\u010dito nije u stanju ‘progutati’ toliki obim slu\u010dajeva obiteljskog nasilja, \u0161to jasno upu\u0107uje na \u010dinjenicu da veliki broj predmeta o\u010dito ne bi ni do\u0161ao do pravosu\u0111a da je sustav druga\u010dije ustrojen. Osim niske razine educiranosti i senzibiliteta za rodno utemeljeno nasilje, djelomice i zbog patrijarhalne paradigme kojoj nesumnjivo robuje, pravosu\u0111e objektivno ne smije i ne mo\u017ee biti jedini instrument za rje\u0161avanje ovog problema, a on to u Hrvatskoj o\u010dito jest.    <\/p>\n\n\n\n

Sustav borbe protiv rodno utemeljenog nasilja koji se bavi samo posljedicama nasilja kroz ka\u017enjavanje ne mo\u017ee zapravo u\u010dinkovito suzbijati nasilje, ve\u0107 dovodi do preoptere\u0107enja policijskog i pravosudnog sustava koji onda gubi senzibilitet za rodno utemeljeno nasilje te dugoro\u010dno zapravo odvra\u0107a \u017ertve nasilja od prijavljivanja lak\u0161ih oblika nasilja dok situacija ne eskalira i ne prije\u0111e u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje vi\u0161e nemogu\u0107e trpjeti ili kriti jer su posljedice naj\u010de\u0161\u0107e tragi\u010dne.<\/p>\n\n\n\n

Svode\u0107i borbu protiv rodno utemeljenog nasilja na skoro isklju\u010divo represiju, sustav sam sebi zamagljuje ni\u0161an za prepoznavanje, primarno, \u017eena \u017ertava, nasilja, ali i za razumijevanje fenomena nasilja kao dubljeg dru\u0161tvenog problema. S druge strane, \u017eene, ali i cjelokupne obitelji kojima bi takav sustav trebao slu\u017eiti, nu\u017eno gube povjerenje u njega, trpe nasilje i nisu sklone prijavama dok doista ne nastradaju, a tada je \u010desto kasno. <\/p>\n\n\n\n

Nusprodukt tako ustrojenog sustava borbe protiv nasilja prema \u017eenama i u obitelji uvijek su blage kazne i nesenzibiliziran tretman \u017ertava te rast prijava te\u017eih, kaznenih oblika nasilja i pad prijava lak\u0161ih, prekr\u0161ajnih oblika, a \u010demu tako\u0111er svjedo\u010dimo ve\u0107 godinama\u201d, kazala nam je pravobraniteljica. <\/p>\n\n\n\n

\u201cU borbi protiv rodno utemeljenog nasilja nedostaju prevencija i edukacija\u201d<\/h3>\n\n\n\n

Ka\u017ee i kako opisanom sustavu borbe protiv rodno utemeljenog nasilja nedostaje jaka preventivna komponenta, kontinuirana i sveobuhvatna edukacija struke o me\u0111unarodnim instrumentima i standardima procesuiranja slu\u010dajeva rodno utemeljenog nasilja te dru\u0161tvenog obrazovanja o ravnopravnosti spolova na svim razinama, i kona\u010dno, nedostaju programi dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije po\u010dinitelja. <\/p>\n\n\n\n

\u201cNavedene komponente ciljale bi uklanjanju uzroka nasilni\u010dkih obrazaca pona\u0161anja u dru\u0161tvu. Represija bi ovdje trebala biti zadnja linija \u2018obrane\u2019. Tada bi kazne po\u010diniteljima zasigurno bile izricane u okvirima zakonskim maksimuma, a ne minimuma, kao \u0161to je to danas slu\u010daj\u201d, kazala nam je.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno, stajali\u0161te je pravobraniteljice kako se protiv rodno utemeljenog nasilja ne mo\u017ee boriti isklju\u010divo zakonskim izmjenama i represijom, ve\u0107 fokus suzbijanja rodno utemeljenog nasilja mora biti paralelno izmje\u0161ten i u dru\u0161tvenu zbilju koja proizvodi nasilni\u010dke obrasce pona\u0161anja te mora adresirati njegove uzroke. <\/p>\n\n\n\n

\u201cTo su prvenstveno borba za kvalitetnije dru\u0161tveno obrazovanje o ravnopravnosti spolova, tje\u0161nja i za rodno utemeljeno nasilje senzibilizirana me\u0111uresorna suradnja svih relevantnih dionika, osiguranje dostupnosti socijalnih servisa i servisa podr\u0161ke obiteljima, \u017ertvama ali i po\u010diniteljima nasilja, dostupnost zdravstvenih usluga i podr\u0161ke \u017eenama i obiteljima u potrebi, suzbijanje siroma\u0161tva i primarno dugotrajna podr\u0161ka obiteljima u problemima, prije eskalacije nasilja, kroz ranu prevenciju putem stru\u010dnih servisa socijalnih slu\u017ebi\u201d, ka\u017ee.  <\/p>\n\n\n\n

\u010cetiri osnovna temelja u\u010dinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i njegovih uzroka<\/h3>\n\n\n\n

Zbog va\u017enosti paralelnog adresiranja uzroka nasilja, pravobraniteljica ve\u0107 godinama isti\u010de \u010detiri osnovna temelja u\u010dinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i njegovih uzroka:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Rani preventivni, stru\u010dni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili obiteljskog nasilja te prije nego \u0161to do\u0111e do raspada obitelji i\/ili raspada partnerskih odnosa i \u010desto posljedi\u010dnog nasilja (uz ja\u010danje svih nacionalnih preventivnih mehanizama);<\/li>\n\n\n\n
  2. Kvalitetna dru\u0161tvena reintegracija po\u010dinitelja nasilja kroz dugotrajni psihosocijalni tretman te tako\u0111er dugotrajni rad sa \u017ertvama na otklanjanju posljedica traumi;<\/li>\n\n\n\n
  3. Sveobuhvatna edukacija pravosu\u0111a i svih drugih stru\u010dnih slu\u017ebi o rodno utemeljenom nasilju, kao i sustavna edukacija o ravnopravnosti spolova, o nenasilnim metodama rje\u0161avanja sukoba i prihva\u0107anja razli\u010ditosti koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim dru\u0161tvenim razinama;<\/li>\n\n\n\n
  4. Nulta tolerancija na rodno utemeljeno nasilje, odnosno najstro\u017ea primjena postoje\u0107ih propisa uz izricanje kazni u okvirima zakonskih maksimuma. <\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Pravobraniteljica navodi da je preduvjet za primjenu opisane, odnosno najstro\u017ee penalne politike, osim ustrojavanja u\u010dinkovitog sustava rane prevencije i resocijalizacije po\u010dinitelja te edukacije, tra\u017ei i zauzimanje zajedni\u010dkog stava i shva\u0107anja pravosu\u0111a o tome \u0161to je to nasilje u obitelji i za\u0161to je ono rodno utemeljeno, iz \u010dega bi proiza\u0161la pravilna selekcija onih slu\u010dajeva koji zaslu\u017euju biti ka\u017enjeni.<\/p>\n\n\n\n

    \u201cPravobraniteljica ponovo nagla\u0161ava kako bi pravosudna represija i ka\u017enjavanje trebali biti zadnja opcija u borbi protiv ove vrste nasilja i izuzetak, a ne pravilo. Samim tim, kazne bi bile stro\u017ee i dru\u0161tvena poruka nulte tolerancije na obiteljsko nasilje jasnija\u201d, zaklju\u010dak je pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Vi\u0161nje Ljubi\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

    Ve\u0107ina stru\u010dnjaka pod pojmom ‘femicida’ podrazumijeva namjerno ubojstvo \u017eene<\/h3>\n\n\n\n

    Dunja Bonacci Skenderovi\u0107 ima iskustvo od preko 15 godina rada u razli\u010ditim nevladinim organizacijama, javnim agencijama, privatnom sektoru i me\u0111unarodnim organizacijama. Glavno podru\u010dje rada joj je rodna ravnopravnost, a potpodru\u010dje suzbijanje svih oblika nasilja protiv \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

    Kada je u pitanju pojam femicid, Bonacci Skenderovi\u0107 nam je kazala da se za sada stru\u010dnjaci ne mogu slo\u017eiti na globalnoj razini oko definicije, ali da ve\u0107ina stru\u010dnjakinja pod terminom femicid podrazumijeva namjerno ubojstvo \u017eene.<\/p>\n\n\n\n

    I ona nam je kazala kako su u Hrvatskoj po\u010dinitelji naj\u010de\u0161\u0107e partneri, odnosno supruzi. Njezino istra\u017eivanje, koje je bazirano na intimnom partnerskom femicidu, pokazalo je da su kod intimnog partnerskog femicida, unutar tih slu\u010dajeva u odnosu po\u010dinitelja i \u017ertve, u 57 posto slu\u010dajeva ubojstvo po\u010dinili mu\u017eevi.<\/p>\n\n\n\n

    “Dakle, \u017ertva i po\u010dinitelj nisu bili rastavljeni, ve\u0107 je brak jo\u0161 uvijek bio zakonski raskinut. Mo\u017eda su papiri za razvod u pojedinim slu\u010dajevima bili predani, ali kod pojedinih slu\u010dajeva nemam o tome informacija\u201c, kazala nam je Bonacci Skenderovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

    “Problem u Hrvatskoj se ne istra\u017euje dovoljno, a uz njega su jo\u0161 vezane i brojne predrasude\u201c<\/h3>\n\n\n\n

    Isti\u010de kako se ovaj problem u Hrvatskoj ne istra\u017euje dovoljno. “Da, postoji Femicide watch koji svake godine obuhvati jedan dio slu\u010dajeva, ali dublje analize fenomena femicida u Hrvatskoj ne postoje\u201c, ka\u017ee te upozorava da se uz femicide u Hrvatskoj ve\u017eu brojne predrasude.<\/p>\n\n\n\n

    “Kod femicida u Hrvatskoj je jako va\u017eno re\u0107i da su uz njega vezane brojne predrasude, da nije dovoljno istra\u017een, da treba raditi na osvje\u0161tavanju sustava vezanog uz femicid i prisilnu kontrolu koja mu prethodi. Prevencija je nu\u017ena i zato \u0161to je femicid predvidljiv i zato \u0161to je to namjerno ubojstvo, dakle, mo\u017ee ga se sprije\u010diti, ali je prethodno potrebno znati njegovu dinamiku i \u0161to mu prethodi, koje su crvene zastavice i rizici.<\/p>\n\n\n\n

    Dokle god budemo senzacionalisti\u010dki pisali o femicidu, \u017eene \u0107e i dalje biti ubijane. Dok ne shvatimo ozbiljno izjave \u017eena da im se prijetilo ubojstvom, postojat \u0107e femicidi. Primjerice, postoje predrasude da je femicid zlo\u010din iz strasti, da je partner ubio svoju partnericu jer ju je jako volio, pa na primjer da ju je ubio jer je pukao i izgubio kontrolu nad sobom. Ipak, prou\u010davaju\u0107i slu\u010dajeve femicida koji su ponekad jako sli\u010dni, mo\u017ee se primijetiti da postoji dinamika, odnosno na\u010din na koji se do femicida dolazi. Kada shvatimo tijek femicida, puno \u0107e ga se lak\u0161e mo\u0107i prevenirati\u201c, ka\u017ee<\/p>\n\n\n\n

    “Zada\u0107a sustava treba biti da sprije\u010di femicid. Postoji niz znakova koji na njega upozoravaju\u201c<\/h3>\n\n\n\n

    Istaknula je da u Hrvatskoj postoje slu\u010dajevi gdje su ubojice prethodno slijedili svoje \u017ertve, slali im poruke i nitko nije reagirao, a da su to vrlo jasni pokazatelji da bi moglo do\u0107i do femicida.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"\/
    Foto: Miroslav Lelas\/PIXSELL <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

    “Moje istra\u017eivanje pokazalo je, da, kada se radi o supru\u017enicima, \u017eena je naj\u010de\u0161\u0107e ubijena u ku\u0107i, a kada se radi o ljudima koji nisu vi\u0161e u vezi, onda je naravno mjesto ubojstva neko javno. U 50 posto slu\u010dajeva femicida koji su se dogodili u javnom prostoru po\u010dinitelj je \u017ertvu sa\u010dekao.<\/p>\n\n\n\n

    U zadnjem slu\u010daju femicida iz prosinca 2023. godine koji se dogodio u Velikoj Gorici, \u010dovjek je prvo ubio majku, dok je njegova \u017eena istr\u010dala iz ku\u0107e. On ju je lovio pu\u0161kom dok ju nije ubio. Ne mo\u017eemo re\u0107i da to nije bilo namjerno. On je imao cilj ubiti ju. Tu je zada\u0107a sustava da slu\u010daj analizira unazad i otkrije kako se to moglo sprije\u010diti. Ljubomora nije okida\u010d, \u0161to je isto jedan od stereotipa. Ljubomora je na\u010din kontrole nad \u017ertvom, a takvim tvrdnjama \u010desto se opravdava po\u010dinitelja.<\/p>\n\n\n\n

    Slu\u010daj iz Zapre\u0161i\u0107a otkriva da je mu\u017e \u017eenu ubio s 25 uboda no\u017eem, a onda se opravdava s tim da ga je ona varala. Na ovaj na\u010din po\u010dinitelj svaljuje krivnju na \u017ertvu, me\u0111utim on je taj koji je izgubio kontrolu nad njom i s tim se nije mogao pomiriti te ju je ubio. \u017drtva je mrtva i ne mo\u017ee re\u0107i svoju stranu pri\u010de, ipak njezin otac je na sudu kazao da ju je zatvarao na tri mjeseca u ku\u0107i, \u0161to ukazuje da je vr\u0161io kontrolu nad njom\u201c, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

    “U Hrvatskoj se femicid jo\u0161 uvijek tretira kao zlo\u010din iz strasti i tra\u017ei se krivica \u017ertve\u201c<\/h3>\n\n\n\n

    Bonacci Skenderovi\u0107 ka\u017ee kako op\u0107enito smatra da su rasprave o femicidu u hrvatskoj javnosti povr\u0161ne te da se femicid jo\u0161 uvijek tretira kao zlo\u010din iz strasti i tra\u017eenje krivice \u017ertve.<\/p>\n\n\n\n

    “Institucije nisu dovoljno osvije\u0161tene da bi shvatile ozbiljnost nasilja nad \u017eenama i to je jedan od razloga za femicid. Ne ka\u017eem da se svaki femicid mo\u017ee sprije\u010diti, ali dio njih se mo\u017ee, pogotovo kada \u017ertva prijavi nasilje institucijama. Za dio \u017eena koje su bile \u017ertve intimnog partnerskog femicida se zna da su prijavljivale svoje partnere za nasilje prije negoli su ubijene.<\/p>\n\n\n\n

    Tako je 2021. godine, kada smo imali 13 slu\u010dajeva femicida u Hrvatskoj, biv\u0161i suprug unesre\u0107ene u Novskoj prethodno dobio zabranu prilaska na 50 metara i zabranu kontaktiranja koju je vjerojatno prekr\u0161io isti tren. Ona ga je prijavila policiji za nasilje 20 dana prije ubojstva.<\/p>\n\n\n\n

    Te godine zbio se poku\u0161aj ubojstva u Gospi\u0107u, gdje je biv\u0161i suprug ranio svoju biv\u0161u suprugu i njezinog tada\u0161njeg partnera. On je tako\u0111er imao zabranu prilaska. Bio je i slu\u010daj kada je na Kor\u010duli sin ubio majku iako ga je ona u nekoliko navrata prijavljivala za nasilje. Potrebno je istra\u017eivati i slu\u010dajeve kada sin ubije majku, kakvih je tako\u0111er bilo dosta u Hrvatskoj\u201c, kazala je.<\/p>\n\n\n\n

    Osvrnula se i na brutalno ubojstvo mlade Kristine Krupljan.<\/p>\n\n\n\n

    “Slu\u010daj Krupljan-Kom\u0161i\u0107 koji se dogodio 2017. godine je tako\u0111er mogao biti sprije\u010den. Kristina Krupljan je dvije godine prije povukla na sudu optu\u017ebe za nasilje, ali je u tom trenutku bila maloljetna, Netko je mogao uvidjeti da se radi o maloljetnom djetetu i da se ne radi o prvoj prijavi te da je zlostavljanje kontinuirano. Djevojka je na kraju ubijena s 80 uboda no\u017eem\u201c, zaklju\u010dila je Dunja Bonacci Skenderovi\u0107 u razgovoru za Index.<\/p>\n\n\n\n

    Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/p>\n\n\n\n

    #mup<\/a> #dzs<\/a> #vi\u0161nja ljubi\u010di\u0107<\/a> #femicid<\/a> #ubojstva \u017eena<\/a> #kristina krupljan<\/a> # matea \u010delebija<\/a> #mihaela berak<\/a> #dunja bonacci skenderovi\u0107<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Sve je vi\u0161e slu\u010dajeva nasilja nad \u017eenama i femicida. “Postaje sve brutalnije” Pi\u0161e: Matea \u010celebija 21:15, 08. o\u017eujka 2024. FEMICID je<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":650,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1473"}],"collection":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1473"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1474,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1473\/revisions\/1474"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}