{"id":356,"date":"2018-08-16T18:09:36","date_gmt":"2018-08-16T18:09:36","guid":{"rendered":"http:\/\/radiopaprika.com\/?p=356"},"modified":"2018-08-16T18:09:36","modified_gmt":"2018-08-16T18:09:36","slug":"da-li-ima-srpske-istine","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/radiopaprika.com\/?p=356","title":{"rendered":"Da li ima srpske istine?"},"content":{"rendered":"
\n

\u0160ta je to srpska istina?<\/a><\/h1>\n
Uncategorized<\/a><\/span><\/div>\n<\/header>\n
\n

MILAN PIRO\u0106ANAC \u2013 \u010cAS SRPSKE ISTINE<\/h1>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\n
\n

<\/i>\u00a009.07.2018\u00a0|<\/span>\u00a0<\/span><\/i>\u00a0AKTUELNI MEMOARI<\/a>\u00a0|<\/span>\u00a0<\/span>PREGLEDA: 107\u00a0|<\/span>\u00a0<\/span>AUTOR:\u00a0MDJORGOVIC<\/a><\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n
\n
\n

U ajn\u0161tanovskom maniru je Milan Piro\u0107anac prikazao sudbinu Srbije u modernoj epohi. Uveo je Faktor Vreme kao va\u017eniji od Faktora Prostor. Bitna je brzina sa kojom se Srbija razvija, a ne veli\u010dina teritorije. Za opstanak i napredak srpske dr\u017eave presudno je da li hvata korak sa \u00abduhom modernih vremena\u00bb, da li je zaostala, da li zaostaje ili ne. Kako \u017eivimo na\u0161e vreme, jedino koje imamo, zavisi samo od na\u0161e brzine kretanja. Tradicija je zaustavljeno vreme, zameniti savremenost njom jeste padanje u ponor, do varvarstva. Piro\u0107anac je bio siguran da dolaze vremena strmoglavih preobra\u017eaja, da dolazi epoha koja \u0107e za svoju meru uzeti brzinu svetlosti.<\/p>\n<\/div>\n

\n

\"Milan<\/a><\/p>\n<\/div>\n

Milan Piro\u0107anac<\/p>\n

\n

Kada sam sklopio poslednju, 55. stranu knji\u017eice \u00abMe\u0111unarodni polo\u017eaj Srbije\u00bb opet sam se uverio da pro\u0161lost ne prolazi, da je nerazdvojni deo sada\u0161njosti. Jo\u0161 odjek ruskog vojnog hora Aleksandrov sa platoa ispred svetosavskog hrama krajem juna dvehiljadeosamnaeste nije zamro, a ve\u0107 je sa Glasa Amerike doprla informacija da \u0107e SAD poja\u010dati anga\u017eman na Zapadnom Balkanu, jer su zabrinuti zbog ruskog me\u0161anja. Ves Mi\u010del, pomo\u0107nik ameri\u010dkog dr\u017eavnog sekretara za Evropu i Evroaziju, objavio je da jeSrbija za Ameriku \u00abva\u017ena zemlja i va\u017ean partner\u00bb. Uspostavio je telefonsku \u00abhot line\u00bb sa predsednikom Aleksandrom Vu\u010di\u0107em. I ruski i ameri\u010dki ambasadori u Beogradu naizmeni\u010dno daju razne izjave. Gostuje delegacija ruskog parlamenta, najavljuje se jesenja poseta Putina. U Beograd je stigao Kameron Manter, zna\u010dajan ameri\u010dki \u010dovek u regionu, uklju\u010den u uticajne medije, za vreme njegovog ambasadorskog mandata u Beogradu je 2007.-2008. izvr\u0161ena podela Radikalne stranke sa dalekose\u017enim posledicama, a dok je bio ambasador u Pakistanu likvidiran je Bin Laden. Donosi blagovesti da Tramp \u017eeli \u00abstabilan Balkan, bez vojnog re\u0161enja\u00bb. Svakako \u0107e se i u agendi julskog susreta Trampa i Putina na\u0107i Balkan i me\u0111unarodni polo\u017eaj Srbije.
\nSrpska javnost vri \u2013 Rusi su nam prijatelji, Amerikanci i Zapad su neprijatelji, vi\u010du jedni, ne, obrnuto, vi\u010du drugi.<\/p>\n

Posle 126 godina od \u0161tampanja upravo u ovom broju Danasa (7-8. Juli 2018.) prvi put se srpskoj javnosti prikazuje, siguran sam, najlucidnija analiza me\u0111unarodnog polo\u017eaja Srbije. Ova studija nudi kopernikanski obrt u razumevanju i na\u0161e istorije i na\u0161e stvarnosti.<\/strong><\/div>\n

Pre stotrideset godina onda\u0161nja mala Srbija bila je na raskrsnici izme\u0111i Istoka i Zapada. Kralj Milan Obrenovi\u0107 se u projektu civilizovanja zemlje, razo\u010daran Rusijom, povezao sa Austrijom, evropskom silom koja je bila na srpskim granicama. U Be\u010du su se razmatrale razne opcije federacije i konfederacije kako bi se evropeizirao Balkan posle povla\u010denja Turske. Istovremeno se odvija doga\u0111anje radikala, amorfna masa skupljena s konca i konopca predstavlja se kao \u00abnarod\u00bb. Vo\u0111a Nikola Pa\u0161i\u0107 bio je, kako navode i njegovi prijatelji i protivnici, povezan sa ruskim slovenofilima, sa revolucionarima, narodnjacima, anarhistima, komunistima, sa ruskim oficirima i diplomatama, ali i agentima Ohrane(dobijao je od njih zna\u010dajne sume novaca). Piro\u0107anac i Pa\u0161i\u0107 su bili antipodi.
\nKnji\u017eica Milana Piro\u0107anca koju dr\u017eim u ruci objavljena je 1892., u \u0161tampariji \u00abSmiljevo\u00bb Pere Todorovi\u0107a u nepoznatom tira\u017eu. Nikada vi\u0161e nije pre\u0161tampavana. Osvrnuo se na nju Slobodan Jovanovi\u0107 1910., ali o tome ne\u0161to kasnije. Nepoznato je koliko je i da li je uop\u0161te \u010ditana, da li je bila uticajna. Smenila se vlast pa je i sam Piro\u0107anac bio gurnut u zaborav. Niko vi\u0161e njegove spise nije ni pipnuo. Ne nalazi se ni u bibliografijama istori\u010dara koji pi\u0161u o tom razdroblju. Piro\u0107anca su \u00abo\u017eivele\u00bb tek i jedino istori\u010darke Latinka Perovi\u0107 i Suzana Raji\u0107 po\u010detkom ovog veka i priredile su za \u0161tampu njegove dnevni\u010dke bele\u0161ke. Na \u00abMe\u0111unarodni polo\u017eaj Srbije\u00bb skretala je pa\u017enju Latinka Perovi\u0107, uzalud, studija nije \u0161tampana. Sasvim slu\u010dajno sam dobio jedan iskopirani primerak. Posle 126 godina od \u0161tampanja upravo u ovom broju Danasa (7-8. Juli 2018.) prvi put se srpskoj javnosti prikazuje, siguran sam, najlucidnija analiza me\u0111unarodnog polo\u017eaja Srbije. Ova studija nudi kopernikanski obrt u razumevanju i na\u0161e istorije i na\u0161e stvarnosti.<\/p>\n

\u017divi se ispod vulkana pred erupcijom, svi \u0107e se truditi, siguran je Piro\u0107anac 25 godina pred po\u010detak svetskog rata, da ispucaju sve metke do \u00abposlednjeg zrnca baruta\u00bb. Utoliko je pozicioniranje u me\u0111unarodnom poretku pitanje \u017eivota ili smrti tek nastale male dr\u017eave tako malog naroda. Evo carstvo Nema\u010dke je obnovljeno i bi\u0107e progresivno ukoliko pomogne da se utvrdi mir u Evropi, \u00aba ne, kao \u0161to danas izgleda, da bude povod novim ratovima koji \u0107e za Nema\u010dku isto tako biti ubita\u010dni kao i za sve ostale evropske narode, i koji \u0107e u Istoriji biti zabele\u017eeni kao ratovi protiv moderne kulture evropskih naroda\u00bb.
\nRavnote\u017eu, me\u0111utim, naru\u0161ava i Rusija koja \u017eeli da prodre u isto\u010dnu Evropu, a to je, smatra Piro\u0107anac, neopravdano me\u0161anje u poslove evropskih naroda. I nikako ne odobrava ni rusko osvajanje i podelu Poljske. Razlike u \u017eivotu izme\u0111u Evrope i Rusije su tako velike da se oni neizbe\u017eno konfrontiraju. Jedini na\u010din da se taj front izbegne, po Piro\u0107ancu, jeste evropeizacija Rusije. Ali konflikt ostaje permanentan jer su ju\u017eni Sloveni za evropski identitet Rusije \u2013 tvrdio je pre 126 godina Piro\u0107anac ono isto \u0161to i Dmitrij Medvedev danas- od \u017eivotnog zna\u010daja. Rusija \u00abbezuspe\u0161no radi\u00bb, zaklju\u010duje Piro\u0107anac, da Austriju istisne sa Balkana. Upravo ove nedelje je austrijski premijer Sebastijan Kurc izjavio da \u0107e se Austrija na \u010delu EU truditi da se nastavi dalja integrcija dr\u017eava Zapadnog Balkana u EU. Bosfor, Carigrad, Balkan \u2013 to je ruski veliki i zanosan san, ali mu se svi protive, pa je tako i na pariskom i na berlinskom kongresu cela Evropa, podse\u0107a pisac, bila protiv Rusije. Balkanski narodi su se jedan po jedan izvla\u010dili iz njenog zagrljaja i \u00absamo se jo\u0161 u Srbiji sa ruskim bratstvom stranke po novinama d\u017eilitaju\u00bb.<\/p>\n

Bosfor, Carigrad, Balkan \u2013 to je ruski veliki i zanosan san, ali mu se svi protive, pa je tako i na pariskom i na berlinskom kongresu cela Evropa, podse\u0107a pisac, bila protiv Rusije. Balkanski narodi su se jedan po jedan izvla\u010dili iz njenog zagrljaja i \u00absamo se jo\u0161 u Srbiji sa ruskim bratstvom stranke po novinama d\u017eilitaju\u00bb.<\/strong><\/div>\n

Da bi imala pozicije na evropskom Istoku, smatra zaboravljeni pisac, Rusija ima dve opcije: ili da se sporazume sa Austrijom i podeli Balkan ili da izazove raspad Austrije, suprotstavi se Nema\u010dkoj i onda na Istoku stvori novu situaciju. Po\u0161to Austrija nema interesa da ulazi u deobu, onda\u2026 Onda se Piro\u0107anac nadao da \u0107e Rusija pristupiti \u00abmodernoj kulturi i kolu evropskih naroda\u00bb. \u010cvrsto je verovao da \u00abkopita koza\u010dkog konja modernu kulturu ne\u0107e mo\u0107i da poni\u0161te\u00bb. A \u0161to se ti\u010de slovenskih naroda na Balkanu, uzdao se Piro\u0107anac, njih \u0107e sa\u010duvati dr\u017eavne ustanove koje su, ipak, po uzoru na Austriju i Evropu, a ne na Rusiju.
\nPiro\u0107anac je detaljno razmotrio zamr\u0161ene odnose evropskih sila i sa zebnjom zapisuje:\u00bb\u010cas je doista sudbonosan, visi mir Evrope i sudbina moderne civilizacije\u00bb. U slu\u010daju da Be\u010d poku\u0161a silom da osvaja Istok, suprotstavili bi joj se svim sredstvima svi balkanski narodi, a Rusija bi ih svakako podr\u017eala. Dugo su Balkanci smatrani \u00abkao obilata rezerva za naknadu\u00bb, me\u0111utim, oni su preduzeli sve da bi se \u00absa kulturnim evropskim narodima izravnali\u00bb. Postignuti su i uspesi, ali \u00abpoliti\u010dka svest i razumevanje dr\u017eavnih poslova jo\u0161 su jako zaostali\u00bb. Za\u0161to? Usvojili su moderne ustanove, a da za njih nisu bili dozreli.
\nIpak najve\u0107e odstupanje od evropskih modela jeste u tome \u0161to je \u00abbalkanskim narodima iz parlamentarnog sistema vladavine najvi\u0161e za srce prionula partiska borba, i ona je za njih postala zabava nad zabavama. Njihovi na\u010dini polemisanja usvisili su se do klasicizma u grdnjama, klevetanju, izvrtanju fakata i obmanjivanju prostog sveta, a optu\u017ebe, osude i moralna, a \u010desto i fizi\u010dka, lin\u010dovanja ministara, koji se vi\u0161e u vlasti ne nalaze, nisu retke pojave ni u Beogradu, ni u Sofiji, ni u Atini, ni u Bukure\u0161tu. Istina, ovakve pojave nisu izabrale samo Istok za svoje popri\u0161te, ali na drugom mestu ima i \u010dega drugog, dok se na Istoku ne vidi skoro ni\u0161ta izvan ove zakrvljene partizanske igre. Sa takovim aparatom ne vodi se ozbiljna me\u0111unarodna politika. Zato i vi\u0111amo u ovim krajevima, da u sudbonosnim me\u0111unarodnim pitanjima dr\u017eavni\u010dku smi\u0161ljenost gotovo svuda ponajvi\u0161e zamenjuje uski \u0161ovinizam\u00bb. Nije zaostalost su\u0161tina samo srpskog naroda, milione drugih u okru\u017eenju je moderna civilizacija zaobi\u0161la. Veliki je to glib i te\u0161ko se iska\u010de iz njega.<\/p>\n

Tri puta je prekidana orjentacija spoljne politike ka Zapadnoj Evropi: sa proterivanjem kneza Milo\u0161a, sa ubistvom Knez Mihaila i sa likvidacijom Obrenovi\u0107a. Odmah je napu\u0161tana i politika sporazuma i zajedni\u0161tva s balkanskim narodima. Srbija bi se usamljivala i priklanjala Rusiji i slu\u017eila joj kao sredstvo za ostvarivanje njenih interesa. Tako je \u00abupropa\u0161tavala svoju narodnu budu\u0107nost\u00bb, a u Evropi je kao \u00abruska pri\u0161ipetlja\u00bb gubila simpatije.<\/strong><\/div>\n

Uprkos svemu, balkanski narodi su postali ozbiljan elemenat na Istoku i po\u0161to im je pro\u0161lost sli\u010dna moraju znati, opominje ih pisac, da ih o\u010dekuje i ista budu\u0107nost. U njihovom najve\u0107em interesu jeste da se \u00abkao celina poka\u017eu pred Evropom\u00bb, tako \u0107e ih vi\u0161e ceniti. Naravno, neprijatelji ih od toga odvra\u0107aju \u00abdokazuju\u0107i im kako su interesi balkanskih naroda u svemu suprotni, i kako bi rade\u0107i odvojeno svaki za sebe vi\u0161e koristi izvukao\u00bb. A \u00abza velike dr\u017eavnike i politi\u010dare kojima kipte balkanske dr\u017eave\u00bb, ironi\u010dan je Piro\u0107anac, izbor izme\u0111u ova dva modusa vivendi jeste \u00abpravi kamen spoticanja i nerazre\u0161ivi zadatak za njihovu visoku politiku\u00bb. Kako da se Srbi i Bugari, recimo, sporazumeju kada ih u Sofiji odvra\u0107a Austrija, a u Beogradu Rusija \u00abili prema prilikama obrnuto\u00bb? Jeste da Evropa ho\u0107e stabilnost na Istoku, ali ta stabilnost mo\u017eda ne\u0107e odgovarati Rusiji!? Najgora opcija za Balkan, Piro\u0107anac je dalekovid, jeste da ni Austriji, ni Rusiji ne odgovara stabilnost, ve\u0107 haos i konflikti.
\nPiro\u0107anac je prenera\u017een i muka ga spopada od \u00abjada i politi\u010dkog kretenizma\u00bb koji se otkriva ba\u0161 u obrazovanoj dru\u0161tvenoj klasi koja hroni\u010dno ne shvata prave narodne interese, ali, on je optimisti\u010dan i veruje da su \u00abbalkanski narodi na sporazum osu\u0111eni\u00bb, a podr\u017ea\u0107e ih i \u00abop\u0161ti interesi konservativne Evrope\u00bb. Najsme\u0161nije mu je i najbljutavije \u00abmajmunisanje balkanskih dr\u017eava sa osvaja\u010dkim te\u017enjama\u00bb, kada imitiraju evropske sile. Jer \u00abdok nam, svima nama, drugi kapu kroje, mi se sa planovima osvajanja kao uz belu nedelju razme\u0107emo, a nikome manje ne prili\u010de \u0161ovinisti\u010dka razmetanja nego balkanskim narodima, koji su ve\u0107im delom tu\u0111om pomo\u0107u do slobode do\u0161li, i \u010dija sudbina jo\u0161 i danas zavisi isklju\u010divo od op\u0161tih evropskih interesa\u00bb. Najbolje bi bilo, preporu\u010duje Piro\u0107anac, da Ju\u017enim Slovenima ne vladaju ni Rusija, ni Austrija, nego da oni formiraju \u00abfederativnu zajednicu\u00bb kao \u0160vajcarska, SAD, kao Nema\u010dka. I to bi bilo kona\u010dno ure\u0111enje evropskog Istoka, jer \u00abmnogobrojne, male nezavisne dr\u017eave, bez svake me\u0111unarodne veze me\u0111u sobom, postale bi s jedne strane igra\u010dka \u0161ovinisti\u010dkih usijanih glava, kojih u svakom narodu ima dosta, a s druge opet \u017ertva intriga, koje bi sa strane dejstvovale, i umesto jemstva mira, Istok bi postao leglo nereda i uznemirenja\u00bb. Gotovo da poverujemo da je Piro\u0107anac imao Vremensku ma\u0161inu i bio u 2018. pre nego \u0161to se vratio u 1892. da napi\u0161e ove redove.<\/p>\n

Jeste da Evropa ho\u0107e stabilnost na Istoku, ali ta stabilnost mo\u017eda ne\u0107e odgovarati Rusiji!? Najgora opcija za Balkan, Piro\u0107anac je dalekovid, jeste da ni Austriji, ni Rusiji ne odgovara stabilnost, ve\u0107 haos i konflikti.<\/strong><\/div>\n

Piro\u0107anac je predvideo mogu\u0107nost postojanja i Jugoslavije i Evropske unije. Najbolje je po njemu da narodi na ogromnom prostoru izme\u0111u Be\u010da i Bosfora, Jadranskog i Belog mora imaju samostalnost i da stvore \u00abjednu zajedni\u010dku celinu, ma kog oblika ona bila\u00bb. U toj zajednici Istok bi morao da postane solidaran sa Zapadom, a to zna\u010di da isto\u010dni narodi po\u0161tuju poredak, vrednosti, privredu koje su u Evropi ve\u0107 stvorene. A to je, smatra Piro\u0107anac, \u00abza ove narode dosta\u00bb.
\nJedna od najve\u0107ih samoobmana,a traje do danas, jeste da se sa proklamovanjem parlamentarizma automatski postaje evropska dr\u017eava. Izmi\u0161ljen je \u010dak i \u00absrpski parlamentarizam\u00bb. Parlamentarizam je u plemensko-rodovskim zajednicama mogu\u0107 koliko i \u0161ansa da uboga balkanska zadruga proizvede avion. Za parlamentarizam su, kao u njegovoj rodnoj zemlji Engleskoj, potrebni industrijska i tr\u017ei\u0161na privreda, urbanitet, klase, kolonije. U zaostalim dru\u0161tvima ovim plemenitim imenom pokrivala se institucija korupciona\u0161ko-mafija\u0161kih marifetluka ordinarne azijske despotije.
\nPiro\u0107anac je i prvi srpski politi\u010dar i intelektualac koji je racionalno prikazao i procenio Rusiju.Podsetio je da je Rusija dala Austriji BiH da bi dobila Bugarsku i da je u San Stefanu poku\u0161ala da stvori Veliku Bugarsku preko koje bi vladala Balkanom. Evropa ju je omela, ali je velikobugarski demon bio probu\u0111en i otvorena je permanentna surevnjivost sa Srbijom .
\nRusija, po njemu, \u00abdanas predstavlja jedan zanimljiv istoriski problem\u00bb.Jeste da ona iz dana u dan posti\u017ee velike napretke, ali je ipak za Evropom zaostala. Prepreka joj je Faktor Vreme:\u00bbzapo\u010dela je dockan, a moderna kultura ne kora\u010da vi\u0161e, ona prosto leti na krilima\u00bb. Faktor Vreme \u010dini njen polo\u017eaj \u00abfatalnim\u00bb. Jedino njoj od velikih evropskih dr\u017eava nedostaje vreme da \u00abprirodno i bez opasnosti preku\u017ei krize koje proces rastenja i stalo\u017eavanja neizbe\u017eno izaziva\u00bb.Slojevi dru\u0161tva od kojih se o\u010dekuje izgradnja modernih politi\u010dkih ustanova su slabi. U Rusiji,prime\u0107uje Piro\u0107anac,uzimaju maha\u00abrastrojni\u010dke te\u017enje\u00bb, Dostojevski \u0107e ih nazvati \u00abzlim dusima\u00bb. Stodvadeset godina kasnije Dmitrij Medvedev upozorava\u0107e na opasnost od \u00abradikala\u00bb, aVasilij Aksjonov u romanu \u00abRetki elementi\u00bb na po\u010detku 21. veka pi\u0161e da Rusijom drmaju \u00abtajnobolj\u0161evici, oligarsi-biv\u0161i komsomolci\u00bb. Budu\u0107nost Rusije je za na\u0161e vreme, upozorava Piro\u0107anac 1892., jo\u0161 puna tajne. I dodaje da u njoj \u00abmisli ne nadiru jednim istim pravcem, one idu ra\u0161trkano na sve strane u pogledu religioznom, dru\u0161tvenom i politi\u010dkom, a to je nepodesno stanje za korenite politi\u010dke i dru\u0161tvene preobra\u017eaje\u00bb.<\/p>\n

Najbolje bi bilo, preporu\u010duje Piro\u0107anac, da Ju\u017enim Slovenima ne vladaju ni Rusija, ni Austrija, nego da oni formiraju \u00abfederativnu zajednicu\u00bb kao \u0160vajcarska, SAD, kao Nema\u010dka. I to bi bilo kona\u010dno ure\u0111enje evropskog Istoka, jer \u00abmnogobrojne, male nezavisne dr\u017eave, bez svake me\u0111unarodne veze me\u0111u sobom, postale bi s jedne strane igra\u010dka \u0161ovinisti\u010dkih usijanih glava, kojih u svakom narodu ima dosta, a s druge opet \u017ertva intriga, koje bi sa strane dejstvovale, i umesto jemstva mira, Istok bi postao leglo nereda i uznemirenja\u00bb. Gotovo da poverujemo da je Piro\u0107anac imao Vremensku ma\u0161inu i bio u 2018. pre nego \u0161to se vratio u 1892. da napi\u0161e ove redove.<\/strong><\/div>\n

A u kakvom je stanju sama Srbija? Piro\u0107anac ne \u017eeli da narodu laska, ve\u0107 da mu slu\u017ei, i ispisuje originalan pregled doga\u0111anja od Kara\u0111or\u0111a i Milo\u0161a do 1892., treba li re\u0107i da je suprotna dosada\u0161njim narodnja\u010dkim obradama? Tri puta je prekidana orjentacija spoljne politike ka Zapadnoj Evropi: sa proterivanjem kneza Milo\u0161a, sa ubistvom Knez Mihaila i sa likvidacijom Obrenovi\u0107a. Odmah je napu\u0161tana i politika sporazuma i zajedni\u0161tva s balkanskim narodima. Srbija bi se usamljivala i priklanjala Rusiji i slu\u017eila joj kao sredstvo za ostvarivanje njenih interesa. Tako je \u00abupropa\u0161tavala svoju narodnu budu\u0107nost\u00bb, a u Evropi je kao \u00abruska pri\u0161ipetlja\u00bb gubila simpatije. Srbija, ube\u0111en je Piro\u0107anac, od samog postanka nije imala sre\u0107eu svom dr\u017eavnom \u017eivotu. Demagogija i populizam su harali \u2013 sve \u0161to je dr\u017eava preduzimala \u00abnosilo je na sebi pe\u010dat brige da li je dovoljno popularno\u00bb. I zato je \u00ab do danas Srbija zadr\u017eala tip primitivne, moderno nepotpuno organisane dr\u017eave, sa nesavr\u0161enim organima za rad u svakom pravcu\u00bb. Pisali su se ustavi po ugledu na Englesku i Belgiju, a Narodna skup\u0161tina se punila \u00abjedva pismenim seljacima\u00bb da po tom ustavu rade. Politi\u010dke slobode su sa radikalima kompromitovane, sigurnost li\u010dnosti i imovine je neza\u0161ti\u0107ena, pravda nije na nu\u017enoj visini, dr\u017eavne finansije se upotrebljavaju za partijsku politiku.
\nDvadesetak godina pred Prvi svetski i balkanske ratove Piro\u0107anac tvrdi da Srbija ide ka \u00abizvesnoj propasti\u00bb. Odvratna politi\u010dka borba kakvu je razgoreo Nikola Pa\u0161i\u0107 do\u0161la je do \u00abrugobe i besnila\u00bb:\u00bbGruba, neobuzdana, samoubila\u010dka strana\u010dka borba sve je progutala\u00bb. Vlast je do\u0161la u \u00abnespremne i nesposobne ruke\u2026 poznato nesposobni ljudi su zaseli na svim va\u017enim mestima dr\u017eavne uprave\u2026 na ministarske stolice zasedaju ljudi sa ulice\u00bb. Strana\u010dko partizanstvo je u\u010dinilo da se nesavesnost, neznanje i nerazumevanje dr\u017eavnih poslova toliko pro\u0161ire da nijedna stranka nije u stanju da kandiduje spremne ljude ni za jedan kabinet, a kamoli tek da bi mogle sa svojim pristalicama da popune sva mesta dr\u017eavne slu\u017ebe! I ono malo \u00abljudi sa duhom\u00bb, spremom i znanjem tr\u010dkara radi protekcije oko neznalica i seoskih \u010dapkuna.<\/p>\n

U Rusiji, prime\u0107uje Piro\u0107anac, uzimaju maha \u00abrastrojni\u010dke te\u017enje\u00bb, Dostojevski \u0107e ih nazvati \u00abzlim dusima\u00bb. Stodvadeset godina kasnije Dmitrij Medvedev upozorava\u0107e na opasnost od \u00abradikala\u00bb, a Vasilij Aksjonov u romanu \u00abRetki elementi\u00bb na po\u010detku 21. veka pi\u0161e da Rusijom drmaju \u00abtajnobolj\u0161evici, oligarsi-biv\u0161i komsomolci\u00bb. Budu\u0107nost Rusije je za na\u0161e vreme, upozorava Piro\u0107anac 1892., jo\u0161 puna tajne. I dodaje da u njoj \u00abmisli ne nadiru jednim istim pravcem, one idu ra\u0161trkano na sve strane u pogledu religioznom, dru\u0161tvenom i politi\u010dkom, a to je nepodesno stanje za korenite politi\u010dke i dru\u0161tvene preobra\u017eaje\u00bb.<\/strong><\/div>\n

Me\u0111unarodni polo\u017eaj Srbije bio je te\u017eak i postajao je sve gori, jer se sve svelo na grabe\u017e oko vlasti, a spoljna politika tih podivljalih stranaka, shvatamo iz ove studije, hipnoti\u010dki je bauljala u dilemi ko nam je bolji prijatelj, odnosno ko nam je gori neprijatelj \u2013Rusija ili Austrija. Pri tom su se i ta prijateljstva i ta neprijateljstva \u2013 uobra\u017eavala. Jednostavno se ni\u0161ta nije pouzdano znalo, naklapalo se, nasedalo se na intrige i strahove, merkali su se li\u010dni interesi. Shvatamo da se i onda trgovalo i torbarilo sa geostrate\u0161kim polo\u017eajem. U svemu sku\u010deni, provincijalni ljudi su tako odre\u0111ivali pravce spoljne politike Kraljevine Srbije da je njena va\u017enost u o\u010dima gotovo cele Evrope vrlo nisko pala. A prostora za \u00abna\u0161u samostalnu narodnu politiku\u00bb je, po Piro\u0107ancu, ipak bilo.
\nTrinaest godina posle smrti Piro\u0107anca na \u00abMe\u0111unarodni polo\u017eaj Srbije\u00bb osvrnuo se, tada ve\u0107 akademik i ustavotvorac spregnute vlasti Pa\u0161i\u0107-Crna ruka \u2013 Slobodan Jovanovi\u0107. Miljenik re\u017eima koji se pripremao za rat dezavuisao je i ismejao Piro\u0107an\u010deve stavove, izvitoperio je njegove teze da bi se lak\u0161e obra\u010dunao sa njima. Rugao se\u00abnenadma\u0161noj evropskoj kulturi\u00bb i Piro\u0107ancu koji joj se divio i pozivao Srbe da iza\u0111u iz zaostalosti i da se uklju\u010de u moderni duh vremena!? Zapravo je Jovanovi\u0107 otkrio dubinu zaostalosti, sopstvenu i sredine u kojoj je \u017eiveo. Slobodan Jovanovi\u0107 se 1910. iz balkanske zametene palanke sa 90 hiljada suburbanih stanovnika, koju je be\u010dko parobrodsko dru\u0161tvo povezivalo Dunavom sa Evropom, rugao \u00abnenadma\u0161noj evropskoj kulturi\u00bb i to upravo u razdoblju njene izvanredne kreativnosti, po\u010dev od Ajn\u0161tajnove teorije relativiteta, napretka u hemiji, fizici, metalurgiji, farmaciji, u vreme otkri\u0107a psihoanalize i dinamo ma\u0161ine koje je stvarala silu dovoljnu za pomeranje planina, u vreme generatora od pet hiljada konja, aviona, automobila, eksploziva, kinematografije, telegrafa, medija, fotografije, moderne umetnosti i arhitekture, emancipacije \u017eena? A jo\u0161 pedeset godina ranije \u017dil Vern je u romanima opisivao fascinantnu tehnolo\u0161ku budu\u0107nost, a 1895. je H.G. Vels romanom \u00abVremenska ma\u0161ina\u00bb prikazao putovanje kroz vreme, i svog Vremenskog Putnika uputio u 802.701 godinu me\u0111u majmune-troglodite zvanim \u00abMorloci\u00bb, a Mleci su Slovene na Balkanu u prethodnim vekovima nazivali \u00abMorlacchi\u00bb.
\nSve o \u010demu je pisao Milan Piro\u0107anac obistinilo se, a sve u \u010demu je Slobodan Jovanovi\u0107 u\u010destvovao, i to suprotno Piro\u0107an\u010devim preporukama, jeste propalo, i akademija i kraljevina Srbija, i vidovdanski ustav i dr\u017eava,a na kraju i tzv. izbegli\u010dka vlada.Slobodan Jovanovi\u0107 je tek pred smrt, \u017eive\u0107i dugo na Zapadu, u Londonu, shvatio i napisao da su od 1903. do 1941. njega i srpski narod vodili i u propast doveli \u00abMese\u010dari\u00bb. A Piro\u0107anac je shvatio da \u00abMese\u010dari\u00bb dolaze i pre nego \u0161to su do\u0161li, pre nego \u0161to su se raspojasali, predvideo je dolazak carstva kleptokratskih skorojevi\u0107a i njihov gang-gang stajl.
\nPored toga \u0161to je Srbe upozorio da postoji Faktor Vreme, Milan Piro\u0107anac im je otkrio i postojanje jedne velike sile me\u0111u njima. Poslednja re\u010denica u njegovom traktatu glasi:\u00bbNa\u0161i su stari davali domovini \u017eivot i imanje, od nas se danas tra\u017ei, da joj \u017ertvujemo, ni\u0161ta vi\u0161e, nego na\u0161e uzajamne mr\u017enje, i, da nismo Sloveni, mi bismo to lako u\u010dinili\u00bb.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\"Podelite<\/a>\"Podelite<\/a>\"Podelite<\/a>\"Podelite<\/a>\"Podelite<\/a>\"Podelite<\/a>\"Podelite<\/a><\/p>\n
<\/div>\n<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n
<\/div>\n
<\/a><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160ta je to srpska istina? August 15, 2018Uncategorized MILAN PIRO\u0106ANAC \u2013 \u010cAS SRPSKE ISTINE \u00a009.07.2018\u00a0|\u00a0\u00a0AKTUELNI MEMOARI\u00a0|\u00a0PREGLEDA: 107\u00a0|\u00a0AUTOR:\u00a0MDJORGOVIC U ajn\u0161tanovskom maniru<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":40,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/356"}],"collection":[{"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=356"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/356\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357,"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/356\/revisions\/357"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/radiopaprika.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}